Kako pravilno izraditi procjenu rizika – korak po korak vodič

Što je procjena rizika i zašto je obvezna?

Procjena rizika sustavna je identifikacija opasnosti, štetnosti i napora na radnom mjestima te vrednovanje rizika koji iz njih proizlaze. Prema članku 18. Zakona o zaštiti na radu (NN 71/14), svaki poslodavac koji zapošljava jednog ili više radnika dužan je imati procjenu rizika u pisanom obliku.

Procjena rizika nije samo formalni dokument za inspekciju – to je temelj cjelokupnog sustava upravljanja zaštitom na radu. Bez valjane procjene rizika ne može se izraditi program osposobljavanja radnika, odrediti osobna zaštitna oprema ni planirati preventivne tehničke mjere.

Korak 1: Identifikacija opasnosti, štetnosti i napora

Postupak počinje sustavnim pregledom svakog radnog mjesta i svake radne aktivnosti. Opasnosti se klasificiraju prema prirodi:

• Mehaničke opasnosti: padovi s visine, ubodi i posjekotine, uhvaćenost u pokretne dijelove strojeva, udarci predmetima
• Električna opasnost: dodir živih dijelova, strujni udar, kratki spoj
• Toplinska opasnost: opekline od vrućih površina, hladnih medija, izloženost ekstremnim temperaturama
• Kemijske štetnosti: izloženost prašini, parama otapala, plinovima, karcinogenima
• Biološke štetnosti: bakterije, virusi, plijesni, alergeni biljnog i životinjskog podrijetla
• Ergonomske štetnosti: nefiziološki položaj tijela, repetitivni pokreti, ručno premještanje tereta
• Psihosocijalni rizici: stres, preopterećenost, nasilje na radnom mjestu, emocionalni napor
• Fizikalne štetnosti: buka, vibracije, ionizacijsko i neionizacijsko zračenje, neprimjerena rasvjeta

Korak 2: Procjena razine rizika

Za svaku identificiranu opasnost procjenjujemo dvije veličine:

1. Vjerojatnost nastanka ozljede ili štetnog događaja (1 = malo vjerojatno, 2 = moguće, 3 = vjerojatno, 4 = gotovo sigurno)
2. Težina moguće posljedice (1 = zanemariva, 2 = lakša ozljeda, 3 = teža ozljeda, 4 = smrtna posljedica)

Umnoškom ovih dvaju faktora dobivamo razinu rizika: 1–4 (nizak), 5–9 (srednji), 10–16 (visok). Za svaki visoki rizik obvezno je definirati hitne korektivne mjere.

Korak 3: Mjere za smanjenje rizika – hijerarhija prevencije

Europska direktiva 89/391/EEC, preuzeta u hrvatski Zakon o zaštiti na radu, propisuje hijerarhiju preventivnih mjera od najučinkovitije do najmanje učinkovite:

1. Eliminacija – potpuno uklanjanje opasnosti (npr. zamjena opasnog kemijskog sredstva sigurnijim)
2. Supstitucija – zamjena manje opasnom alternativom
3. Tehničke (inženjerske) mjere – zaštitne ograde, aspiracija, zvučna izolacija
4. Organizacijske mjere – rotacija radnika, smanjenje vremena izloženosti, upute za rad
5. Osobna zaštitna oprema – kacige, rukavice, zaštita sluha, respiratori (posljednja linija obrane)

Korak 4: Program osposobljavanja radnika

Na temelju procijenjenih rizika izrađuje se program teorijskog i praktičnog osposobljavanja. Program mora biti prilagođen specifičnim rizicima svakog radnog mjesta – generički programi ne zadovoljavaju zakonske uvjete i ne štite poslodavca u slučaju ozljede.

Korak 5: Dokumentacija i evidencija

Procjena rizika u pisanom obliku mora sadržavati:

• popis radnih mjesta s opisom radnih zadataka
• identificirane opasnosti, štetnosti i napore za svako radno mjesto
• procijenjene razine rizika i primijenjenu metodologiju
• planirane i provedene preventivne mjere
• program osposobljavanja radnika
• datum izrade i podatke o stručnjaku koji ju je izradio

Dokument mora biti dostupan svim radnicima, Inspekciji rada na uvid i Hrvatskom zavodu za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu.

Najčešće greške koje skupe koštaju

• Generički obrasci s interneta – procjena rizika mora biti specifična za vaša radna mjesta; kopija tuđeg dokumenta nije pravno valjana
• Nepotpuna identifikacija radnih mjesta – često se zanemaruju administrativni radnici, vozači i terenska radna mjesta
• Zanemarivanje psihosocijalnih rizika – stres i mobing zakonski su prepoznate štetnosti i moraju biti obuhvaćeni procjenom
• Neažuriranje dokumenta – uvođenje novih strojeva ili kemikalija bez ažuriranja procjene rizika uobičajena je i skupa greška
• Izostanak potpisa radnika – radnici moraju potpisati da su upoznati s procjenom rizika i programom osposobljavanja

Korisni propisi i resursi

• Zakon o zaštiti na radu (NN 71/14)
• Pravilnik o osposobljavanju iz zaštite na radu (NN 112/14)
• HZZZSR – Smjernice za izradu procjene rizika
• EU-OSHA – OiRA alat za interaktivnu procjenu rizika (besplatan)

Naš tim ovlaštenih stručnjaka provodi terenske preglede i izrađuje procjene rizika za tvrtke svih veličina i djelatnosti diljem Hrvatske. Kontaktirajte nas za besplatnu procjenu opsega posla i okvirnu cijenu.